15.2.20

Bitka za trolejbuse, uz osvrt na istorijat (XII deo)

Vratimo trolu 28 (V deo)







Dokle se sve ide sa raznim izjavama i postupcima i izjavama gradskih čelnika, kao i režimskih novina i TV stanica, govori i jedna u nizu izjava zamenika gradonačelnika, Gorana Vesića, prilikom gostovanja u jutarnjem programu Happy televizije, gde tvrdi da su građani donjeg Dorćola izmislili da je ukinuta linija 28, kao i da su isti ti građani protestvovali protiv uvedene trolejbuske linije kroz Venizelosovu ulicu. Ako koza laže, rog ne laže, što kaže izreka. Svako ko prolazi Cvijićevom i Dimitrija Tucovića, može se uveriti da su izlepljene plave nalepnice preko oznake za trolejbusku liniju 28. Isto tako, i kada se ukuca stajališni kod na bilo kojoj stanici duž pomenutog koridora, jasno se može videti da BUS PLUS sistem ne izbacije koliko stanica je udaljena linija 28. Treće i najbitnije je, da kada su nedavno članovi udruženja „Vratimo trolu 28“ pitali zamenika gradonačelnika o ukidanju trolejbuske linije 28, on ih je uputio na Sekretarijat za javni prevoz. Dalje, postavlja se pitanje, ako zaista nije ukinuta linija 28, zašto vozači Gradskog saobraćajnog preduzeća, u čijoj je nadležnosti opsluživanje trolejbuskog podsistema, odbijaju da voze na trasi linije 28 i zašto se ništa ne preduzima protiv bahatog ponašanja vozača. Isto tako, postavlja se i pitanje zašto niko od nadležnih ne reaguje na samoinicijativno prelepljivanje oznaka za liniju 28 od strane NN lica. Naravno da se ništa ne radi po ovim pitanjima, jer za tako nečim ne postoji potreba, obzirom da svi ovi što sada daju demante, dematuju sami sebe. Isto važi i za Venizelosovu ulicu. Niti je uvedena nova trolejbuska linija, niti je razvučena kontaktna mreža. U toku su radovi na postavljanu stubova za kontaktnu mrežu , koji nisu čak postavljeni ni duž cele ulice.












Share:

Bitka za trolejbuse, uz osvrt na istorijat (XI deo)

Vratimo trolu 28 (IV deo)







Nakon pauze zbog novogodišnjih i božićnih praznika, članovi inicijative „Vratimo trolu 28“, simboličnim slanjem Novogodišnjih čestitki, podsetili su nadležne na data obećanja.


 



Nedugo po slanju novogidišnjih čestitki, došlo se i do saznanja da je opština Zvezdara, samo nedelju dana po donošenju odluke o ukidanju linije 28, podnela molbu da se razmotri vraćanje iste. O ovome je izvestio N1.


U međuvremenu, saznalo se i ko je dotični vozač koji je vozio trolejbus i dao podršku protestu. U pitanju je Čeda Anđelković, član SOS sindikata u GSP-u. Prilikom sastanka sa njim, uručen mu je i prigodan poklon.


Share:

5.2.20

Bitka za trolejbuse, uz osvrt na istorijat (X deo)

Vratimo trolu 28 (III deo)







Dr Slaven Tica, šef katedre za drumski i gradski transport na Saobraćajnom fakultetu u Beogradu i bivši direktor GSP Beograd, gostujući u Beogradskoj hronici je izjavio da je Beograd zbog brdovitog terena veoma povoljan za razvoj trolejbuskog sistema, kao i da je ekološki vid saobraćaja. Iako gradski čelnici godinama pokušavaju da se reše trolejbusa i zamene ih autobusima, situacija koja nam se dešava sa vazduhom, gde smo već nedeljama u samom vrhu po zagađenosti, ne samo u Beogradu, nego i u drugim gradovima u Srbiji, nedvosmisleno demantuje napore kao ispravne.



Čak je i Karlo Polak, diplomirani inženjer saobraćajstva, zaljubljenik u železnice, metro i šinske sisteme, izneo mišljenje o tome zašto trolejbusi treba da ostanu u centru Beograda, u svojoj kolumni koju piše za list „Danas“.


U petak 27.12.2019. u 18h na uglu Vasine i Dobračine ulice, organizovan je još jedan u nizu protesta „Vratimo trolu 28“, kojem su se pridružili inicijativa „Pešaci nisu maratonci“, kao i građani koji su pogođeni reorganizacijom Vračarskih linija. Takođe, i veliki broj mejlova od strane srednjoškolaca koji navode da zbog ukidanja i skraćivanja trolejbuskih linija putuju po sat vremena, a neki i duže, do svojih škola, pristigao je inicijativi „Vratimo trolu 28“. Tokom protesta, dosilio se i nešto neočekivano. Naime, jedan od vozača trolejbusa je dao podršku građanima koji protestvuju, promenivši displej na trolejbusu u „28 Zvezdara“. Koji vozač je u pitanju, i da li je bio sankcionisan zbog pomenutog postupka, ostaje nepoznanica.




Takođe, ni na direktno pitanje građana o vraćanju trolejbuske linije 28, zamenik gradonačelnika, Goran Vesić, nije dao konkretan odgovor.




Pred sam kraj 2019. godine, uspostavljena je kružna minibus linija 312 kroz naselje Veliki mokri lug, na zahtev opštine Zvezdara. Uspostavljanje linije, samo po sebi, ne bi bilo uopšte sporno, da se nije desilo u jeku akcija za vraćanje trolejbuske linije 28. Ono što je sporno je to što su građani Zvezdare dobili odgovor od predsednika opštine Zvezdara, da opštine nemaju ingerencije za uspostavljanje linija, već da je za to zadužen Sekretarijat za javni saobraćaj i da sve što može da se uradi je da se zakaže sastanak sa sekretarijatom. Ovo uopšte ne treba da čudi, zato što kada se obratite direktno sekretarijatu sa molbom za bilo kakvu promenu vezano za gradski prevoz, dobijete odgovor da mora da se zahtev podnese opštini, pa tek kada ga oni upute njima, može da se uzme u razmatranje. A kada se obratite opštini, dobijete odgovor kako nije tačno to što su rekli u sekretarijatu, da oni nemaju nadležnosti za uspostavljanje linija ili bilo kakvih drugih stvari vezano za gradski prevoz, te da mora direktno da se obrati sekretarijatu.


Share:

Bitka za trolejbuse, uz osvrt na istorijat (IX deo)

Raztelegrafisanje činjenica o trolejbusima






Naravno, kao što obično i biva, u odbranu odluke SJP, i napada na građane koji traže vraćanje trolejbuske linije 28, odmah se oglasio „Srpski telegraf“, nazvajući građane teškim lenštinama kojima je teško da pređu i 80m peške, između ostalog.

Kako je u samom tekstu izrečena gomila neistinitih stvari, kao i izvlačenje iz konteksta, te se zamera i na nekim stvarima, detaljnije će svaka stavka biti objašnjena.

1. Pojedinim građanima teško da prepešače i 80 metara

Ovde se zamera građanima Zvezdare kako im je teško da prepešače 80m od stanice „Glavna pošta“ u Takovskoj, u smeru ka Banjici, na stanicu u suprotnom smeru i tu sačekaju trolejbus 41 koji ih vodi do centra ili da pređu na stanicu autobuskih linija 24, 26 i 27 u Bulevaru kralja Aleksandra, u smeru ka Trgu republike. Građani upravo ono što im se zamera, rade svakodnevno, upravo zbog ukidanja trolejbuske linije 28.

2. Protesti imaju političku pozadinu

Iako nije decidirano navedeno ko su ti ljudi koji stoje iza „političke manipulacije“ protesta i vršenja pritiska na gradsku skupštinu, jasna je namera da se i ovo pripiše „dežurnim krivcima“ koji se gotovo svakodnevno optužuju za sve loše u gradu. Na ovaj način, ne samo što se dodatno omalovažavaju građani Zvezda, nego se u javnosti još i predstavlja kako su građani ustvari zadovoljni stanjem i životom, kako u Beogradu, tako i u drugim mestima, a da je ustvari svaki vid protesta, samo dobro izrežiran od strane plaćenika „dežurnih krivaca“, tj. opozicije.

3. Sumnja u falsifikovanje potpisa peticije i zameranje što ima i potpisa građana koji ne žive na Zvezdari

Ne samo što je izražena sumnja u to da su se građani i po nekoliko puta potpisivali na peticiju, pod lažnim imenom, nego je i sam broj ljudi koji su potpisnici peticije, prepolovljen. Dakle, peticiju nije potpisalo 4.000 lažnih „potpisa“, nego ukupno njih 8.000, i to 3.900 internet peticiju i 4.100 fizičkih potpisa na samom terenu.

Što se tiče zamerke da su peticiju potpisali i građani koji ne žive na Zvezdari, to je bilo za očekivati. Pre svega, svaki građanin ima pravo na potpisivanje peticije, bez obzira na mesto prebivališta. Kao drugo, veliki broj studenata koji ne živi u Beogradu, a privremeno boravi u studentskim domovima na Zvezdari, kao i veliki broj stanovnika opštine Grocka, koristili su liniju 28 da bi se dobacili do centra grada ili do fakulteta u istom tom centru, te su zato i oni potpisali peticiju, između ostalih. Kako je liniju koristio i veliki broj ljudi da dođe do Gradske bolnice i na posao na Zvezdaru, i oni su potpisali peticiju, jer je i njima podjednako bila značajna kao i stanovnicima Zvezdare.

4. Linija 77 je odlična alternativa


Linija 77 je odlična kao alternativa samo na papiru, jer vrlo često zna da se čeka po 30 minuta ili da se peške dođe do željene destinacije pre nego što linija 77 stigne na stanicu na kojoj se čekala, uprkos povećanju broja vozila nakon ukidanja linije 28. Pošto vrlo često zna da se čeka dugo i linija 79, koja takođe pokriva Dimitrija Tucovića i Cvijićevu, a u većini slučajeva trolejbus na liniji 40 dođe pre njih, u iste već kod podvožnjaka u Ruzveltovoj zna da se desi da ne mogu da uđu svi koji čekaju na stanici.

5. Izmeštanje linija sa Studentskog trga i ukidanje okretnice zarad podzemne garaže datira još iz 2006. godine


Prema planu iz 2006. godine, nije planirano ukidanje okretnice Studentski trg, nego je planirano izmeštanje Vračarskih trolejbuskih linija Dobračinom ulicom do okretnice u Dunavskoj ulici. Takođe, sa Strudentskog trga ne polazi ni jedna linija na kojoj rade elektrobusevi, tako da nije moguće ni izmeštanje nečega što fizički ne postoji. Plan o potpunom ukidanju okretnice Studentski trg zarad izgradnje podzemne garaže ispod Studentskog parka, sa ulazom na mestu sadašnje okretnice, prvi put je pomenut 2012. godine, a ne 2006.

6. Ukidanje okretnice Studentski trg i izgradnja podzemne garaže u skladu sa planiranim širenjem pešačke zone u centru

Kontradiktornost. Kako može da se širi pešačka zona ako se gradi podzemna garaža, što sugeriše na plan o povećanju broja vozila u centru. Pogotovu ako se uzme u obzir da se isto planira i sa okretnicom Trg republike.

7. Nepostojanje uslova za povratak linije 28 zbog ukidanja okretnice Studentski trg

Prema planu širenja trolejbuske mreže duž Dorćola, jasno je prikazano da će trolejbusi koristiti Dobračinu ulicu za dolazak do okretnice Studentski trg.
Share:

Bitka za trolejbuse, uz osvrt na istorijat (VIII deo)

Vratimo trolu 28 (II deo)



Neposredno po pokretanju internet peticije, poslato je i nekoliko dopisa iste sadržine opštinama Zvezdara, Palilula i Stari grad, duž čijih opština je saobraćala trolejbuska linija 28, u kojem je traženo od njih da se negativno izjasne o ukidanju 28ice, i da podrže inicijativu za njeno vraćanje. Stari Grad je vrlo brzo reagovao i sa svoje strane uputio zahtev gradskoj upravi i gradonačelniku da se vrati linija. Od druge dve opštine nije dobijen odgovor. Kako je Teodora Budimir od lokalnih odbornika sa Zvezdare saznala da dopis uopšte nisu ni dobili, otišla je dan pred zakazanu sednicu, ponovo u opštinu, da pita o čemu se radi. Tu su je slali od šalltera do šaltera, da bi je na kraju primio predsednik skupštine Aleksandar Eror i rekao joj da se njen dopis ni u kom slučaju ne krije od odbornika, već da će eto oni to dobiti neposredno pre sednice. Tom prilikom je rekao i da opština ne može ništa da uradi po pitanju javnog prevoza jer nemaju nadležnost... Isto tako se osvrnuo i na to kako Inicijativa „Vratimo trolu 28“ nije ispoštovala zakon i procedure da bi se mogli voditi kao inicijativa. Napomenuo je i da će sutradan na sednici isto reći i svojim odbornicima, i objasniti im zašto ne mogu da glasaju za podršku građanima da se vrati trola 28. 

Iako su grupe građana „Vratimo trolu 28“ i „Sačuvajmo zelenu Zvezdaru“, uredno su prijavile svoje prisustvo sastanku opštine, zakazanom za 17. XII 2019., kako predsedniku opštine, tako i članovima svih odborničkih grupa, već po samom ulasku grupa građana u hodnik opštine Zvezdara, osetila se tenzija. Za razliku od sastanka građana donjeg Dorćola sa gradskim urbanistom, koji je prošao bez ikakvih problema, ovde se jasno stavilo do znanja da građani Zvezdare nisu dobrodošli na sastanak svoje opštine. Iako je sve što građani žele, da se vrati trolejbuska linija 28, to je pomenutog dana pretvoreno u čist politički akt. 

Ovakav potez uopšte ne čudi, obzirom da se od običnog prava građana da dostavi predlog za bilo šta vezano za gradski prevoz, traži isključivo da se pronađe neki viši interes lične koristi koju ima podnosilac zahteva. Čak se ide i dotle da se pojedini podnosioci predloga dovode u vezu sa aktivistom Filipom Vukšom, koji je na njihovoj „listi nepoželjnih građana“ i da su njegova produžena ruka.

Grupe građana „Vratimo trolu 28“ i „Sačuvajmo zelenu Zvezdaru“, uputile su se ka sali gde se održavala sednica. Na tom putu ih je sprečio kordon nepoznatih ljudi, sa ženama u prvim redovima, sa obeležjima SNS – a, što smo već imali prilike da vidimo u ranijim situacijama kada su građani protestvovali zbog drugih stvari i želeli da razgovaraju sa nadležnima iz grada Beograda. Predsednik skupštine je dozvolio da samo troje od 14 predstavnika inicijative „Vratimo trolu 28“ prisustvuje sednici, obražloživši da nema dovoljno mesta, zato što treba još njih 36 da prisustvuje. Nakon intervencije obezbeđenja, došlo je do delimičnog smirivanja situacije.

Nakon šoka članova inicijative „Vratimo trolu 28“ zbog situacije, neposredno pre početka sednice, sekretarica predsednika opštine Zvezdara ih je pozvala i rekla da dođu sutra na sastanak sa predsednikom opštine, koji trenutno nije tu, iako su žene koje su formirale kordon u holu tvrdile da su one tu jer imaju sastanak sa njim.
Na kraju su članovi pomenute inicijative uz probijanje kroz „kordon“ stigli do sale za sastanke na spratu.

Incident u holu zgrade opštine Zvezdara (video)

Na ulazu u salu su ih upitali da li su sa SNS spiska ili spiska grupe građana. Po datom odgovoru, članovi inicijative su pušteni u salu. Po ulasku u istu, bilo je sasvim jasno da nisu bili poželjni od samog starta, obzirom da je sala bila poluprazna. Pored njih je u sali sedeo i “gradjanin” sa SNS obeležjem na torbi. Iako su odbornici Ivan Trkulja i Katarina Bugarčić, pored još nekih predstavnika opozicije, podržali ideju da se podrži inicijativa za vraćanje linije 28, odbornici iz vladajuće partije su glasali protiv i taj predlog nije usvojen. Nakon glasanja, članovi inicijative su napustili sastanak. Za sve to vreme, nijedna od 36 pomenutih osoba nije ušla u salu.

Po izlasku sa sastanka, sačekala ih je još veća gužva na stepenicama, i ponovno guranje, prilikom kog dolazi do fizičkog napada na aktivistu Miloša Vučkovića, udaranjem u glavu sa strane leđa. Kamere postavljene u zgradi opštine Zvezdara, zabeležile su celu situaciju. Napad je odmah prijavljen policiji, ali uprkos svemu pomenutom, do identifikovanja počinioca se nije došlo.

Da je želja čelnika opštine Zvezdara bila da se cela situacija predstavi kao napad na određene grupacije građana, ali očigledno u dogovoru sa čelnicima grada Beograda, govori i činjenica da je najpre bio postavljen kordon ljudi sa ženama u prvim redovima, na stepenište, te da su pojedini građani okupljeni u holu, kasnije rekli da nisu sa Zvezdare već iz Marinkove Bare, koja ne samo što pripada opštini Voždovac, već ima i veliku većinu stanovnika Romske populacije. Takođe, rekli su i da su pozvani tu jer im je rečeno da će biti incidenata.

A evo i šta je kasnije u toku dana rekao o dešavanjima u zgradi opštine, aktivista Miloš Vučković.


Dan nakon incidenata u zgradi opštine Zvezdara, dolazi do sastanka sa predsednikom opštine, Milošem Ignjatovićem. Pored toga što je ranije predata peticija za vraćanje trolejbuske linije 28 u SJP (Sekretarijat za javni prevoz), isto je urađeno i prilikom sastanka. Iako je predsednik opštine podržao inicijativu, ponudivši pomoć da se organizuju sastanci sa nadležnima u Sekretarijatu za javni prevoz i gradonačelnikom Beograda Zoranom Radojičićem, nije bilo ni pomena o incidentu. 

O svemu vezanom za ukidanje i vraćanje trolejbuske linije 28, redovno je izveštavala televizija N1, dok su drugi mediji to radili sporadično i nekako bojažljivo. Politika je bila najkonkretnija u celoj toj priči, dok su Večernje novosti pisale o prikupljanju potpisa. Takođe je bilo pomena i u jutarnjem programu TV 1Prva, i na portalu „talas.rs“. Iako je Beogradska hronika na RTS – u takođe izveštavala o protestima, tek nakon njihovog izveštaja o dešavanjima u zgradi opštine Zvezdara, počelo je mnogo više da se govori u medijima.

Share:

Bitka za trolejbuse, uz osvrt na istorijat (VII deo)

Dorćolski koridor





Po prvobitnom planu, proširenje trolejbuske mreže je trebalo da ide Takovskom ulicom od Jaše Prodanovića do Cvijićeve, te Cvijićevom ulicom od Jaše Prodanovića do skretanja u Poenkareovu, Poenkareovom i Venizelosovom, te Gundulićevim vencem , Žorža Klemensoa i Dunavskom do okretnice preko puta trolejbuske garaže, koja bi se prvobitno izgradila. Kasnije se promenio plan, utoliko što se odustalo od Gundulićevog venca, nakon protesta građana, te bi kontaktna mreža bila razvučena duž cele Venizelosove ulice, i kod zdravstvene ambulante „Venizelosova“ skretala u Žorža Klemensoa. Kako je izjavio gradski urbanista Marko Stojčić, do promene plana je došlo nakon iznesenih argumenata građana, koji su bili na mestu, a to su da je ulica uska, kao i da postoji mnogo zelenila i parking mesta. 

U jeku protesta zbog ukidanja trolejbuske linije 28, predstavljen je, još jednom izmenjen plan proširenja trolejbuske mreže na Dorćolu, po kome je odlučeno da se privremeno izgradi kontaktna mreža u Gundulićevom vencu, ovog puta na delu od Žorža Klemensoa do Dobračine ulice. U okolnim zgradama su deljeni letci sa obaveštenjem o najnovijem planu. Kao što se da primetiti u letku, Dobračina ulica je prikazana kao ulica kojom će se trolejbusi kretati u redovnom režimu, a ne samo kao pomoćna mreža za odlazak do garaže. Da li će zaista tako i biti, pitanje je.



Po ovom planu je planirano, kako je rečeno u gradsoj upravi, da se uradi duž privremene trase upravo ono zbog čega se i odustalo od prvobitnog plana razvlačenja kontaktne mreže duž Gundulićevog venca, na delu od Venizelosove do Žorža Klemensoa, a to je uklanjanje parking mesta i seča stabala.

Pošto su građani Gundulićevog venca i okolnih ulica saznali za plan, organizovali su proteste.


Što se tiče seče stabala, postavlja se pitanje opravdanosti njihove seče i uklanjanja, ne samo zbog toga što nam ne dostaje dovoljan broj stabala u centru grada, već i zbog činjenice da isto to drveće u Dobračinoj ulici, gde svakodnevno prolazi veliki broj trolejbusa, drveće uopšte ne smeta za neometano kretanje, što se da i videti na fotografiji ispod.


Sa druge strane, imamo mnogo veći problem, vezano za kola, koja bi morala da se uklone po uklanjanju parking mesta, kako bi trolejbusi mogli da budu parkirani i da čekaju vreme na privremenoj trasi u Gundulićevom vencu. Na to se nadovezuje problem povećane novogradnje na Dorćolu, te samim tim i povećanja broja vozila , a naravno i potrebe za parking mestima. Kako još uvek imamo dovoljan broj ulica sa širinom i za kolovoz i za parking, trenutno ne gori pod nogama. Ako bi se uklonila "sporna" parking mesta u Gundulićevom vencu, postavlja se pitanje gde bi se svi ti ljudi parkirali, obzirom da slobodnih mesta u okolnim ulicama gotovo da i nema, pa se tako zna praviti i po nekoliko krugova u okolini jednog bloka, u nadi da će se osloboditi neko mesto, da bi se na kraju konstatovalo da od toga nema ništa i da mora na nekom trećem mestu da se parkira. Čak je i samim stanarima ponekad problem za parkiranje.

U međuvremenu, građani Dorćola, dela kojim je predviđena trasa širenja mreže trolejbusa, predložili su da kontaktna mreža bude razvučena, umesto Venizelosovom ulicom, duž Knežopoljske ulice, pa Dunavskom ulicom do Luke Beograd, Žorža Klemensoa i dalje ponovo Dunavskom do lokacije buduće okretnice.

Umesto odgovora na predloženu trasu, dobijen je odgovor vezano za stabla. U Direkciji za građevinskog zemljište su objasnili da postojeći projekat ne podrazumeva seču drvoreda i uklanjanje dela trotoara, već uklanjanje šest stabala i opsecanje trotoara na mestima gde se postavljaju stubovi kontaktne mreže. To nas opet vraća na sam početak i pitanje svih pitanja, kako stabla u Dobračinoj ne smetaju za kontaktnu mrežu, a u Gundulićevom vencu smetaju?

U jeku ovog problema, iz gradske uprave se često spominje i kako su trolejbusi znatno zdraviji za okolinu, te da se zato ne odustaje od daljeg razvoja trolejbuske mreže. A ne tako davno, sredinom 2017. godine, predsednik republike Srbije, tada premijer, Aleksandar Vučić je izjavio da želi da grad Beograd ima 100 elektrobusa, koji bi zamenili trolejbuse, zato što prave probleme u elektronaponskoj mreži i zato što kada jedan stane, onda stane pola saobraćaja u toj ulici, što više nema nikakvog smisla.

Da stvari idu na bolje, samo se na trenutak pomislilo. Iako su stanovnici Dorćola imali sastanak sa gradskim urbanistom Markom Stojčićem, samo je potvrđeno ono što je ranije odlučeno, da bude privremena trasa duž Gundulićevog venca, bez odgovora na brojna pitanja koja su uputili. Kako je za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekla Lena Cvetković Kadić, stanarka donjeg Dorćola, na sastanku se ništa nije dogovorilo, te se i dalje ne zna šta će objektivno tu da se dešava. Ne zna se broj trola i dinamika tog saobraćaja, kao ni koliko će tačno biti ukinuto parking mesta. Ne zna se ni zašto baš moraju to da budu već pomenute ulice, a ne neke koje su već u funkciji trolejbuskog saobraćaja. “Najvažnije je da imamo želju građana i komšija. Imamo i pravni tim i nastavljamo sa dokumentacijom koja će se pravno protiviti njihovoj dokumentaciji, jer smo videli da imamo prostor za to”, dodaje Cvetković Kadić.

Prema mišljenju pojedinih građana, pomenuta trasa duž Venizelosove, Gundulicevog venca, Žorža Klemensoa i Dunavske ima veze sa time što se želi jednim udarcem ubiti dve muve. Naime, kako Venizelosovom prolazi samo linija 37, a u broju 29 se gradi stambeno – poslovni kompleks „Novi Dorćol“, i kako je spominjano ranije, na prostoru trolejbuske garaže u Dunavskoj je planirana izgradnja kompleksa poput Novog Dorćola, a trole da imaju garažu pored autobuskog depoa „Kosmaj“ u neposrednoj blizini naselja Medaković III, oni su glavni „krivci“ novog trolejbuskog koridora, obzirom da linije 37 i 44 (kroz Žorža Klemensoa) nisu dovoljne. I dok se nastavljaju protesti stanovnika Dorćola i Zvezdare, uveliko se radi na izgradnji kontaktne mreže.













Share:

3.2.20

Bitka za trolejbuse, uz osvrt na istorijat (VI deo)

Vratimo trolu 28 (I deo)






Kako je običnom građaninu postalo jasno da ga po pitanju svakodnevnog funkcionisanja neće niko ništa pitati, tako je odlučio da uradi nešto po tom pitanju, jer nije želeo da stalno neko drugi radi i odlučuje umesto njega.

Nedugo po ukidanju trolejbuske linije 28, studentkinja Teodora Budimir je pokrenula internet peticiju za vraćanje iste. Razlozi za pokretanje iste leže u činjenicama da su građani Zvezdare dovedeni u položaj da nepotrebno gubimo vreme na presedanje, kao i da su njome ugrožene potrebe i mogućnosti starih i bolesnih lica, roditelja sa malom decom, studenata i zaposlenih. Iako je glavni argument za ukidanje linije 28 bio da joj se trasa poklapa sa trasama linija 40 i 77, više nego jasno je da je njenim ukidanjem promenjeno stanje na terenu na lošije. Ako bi smo se vodili logikom kojom je ukinuta linija 28, mogli bi smo i da ukinemo liniju 77, zato što joj se trasa poklapa sa linijama 40 i 65 na Zvezdari, odnosno sa linijom 75 na NBG. Ako bi smo krenuli dalje da primenujemo taj sistem, došli bi smo do toga da u suštini imamo jako mali broj linija koje se ne poklapaju sa nekom drugom linijom.
0

Na sve ovo, dobili smo novu izjavu gradonačelnika Zorana Radojičića, dijametralno suptotnu u odnoslu na prvobitnu, gde je zamolio ljude iz Sekretarijata za saobraćaj da još jednom razmisle o ukidanju trolejbuske linije 28. Ovog puta je izjavio da se situacija prati i da ako bude potrebe, da će se linija 28 vratiti.

 

Ovo je samo još više ohrabrilo građane i podstaklo na aktivnost, koji su to iskazali, najpre potpisivanjem internet peticije, koja je u veoma kratkom roku sakupila oko 4.000 potpisa, a kasnije i fizičkim potpisivanjem na ulici.

Grupa građana „Ne davimo Beograd“, postavila je svoj transparent sa jasnom porukom šta misli o ukidanju trolejbuske linije 28.
0

Isto tako su i sami stanovnici Zvezdare rekli šta misle o tome. Najpre sa plakatima, a kasnije i konkretnim akcijama.
0

Nedugo po pokretanju peticije, pokrenuta je i FB stranica, te se krenulo radom i sa konkretnim akcijama.
0

Po prikupljanju potpisa na terenu, na više lokacija duž trase linije 28, kao i njihovom sortiranju, nekoliko dana kasnije, potpisi su predati, zajedno sa zahtevom za vraćanje linije 28, na šalteru SJP, u 27. marta. Tom prilikom organizovan je i protest ispred same zgrade.


 
 
 

Dve nedelje od pokretanja peticije, organizovani su i protesti u simboličnom trajanju od 28 minuta, prelaskom preko pešačkog prelaza. Najpre je to bilo u zoni stanice „Profesora Miloša Jankovića“ (14. XII 2019.), a kasnije u Jaše Prodanovića (17. XII 2019.).

 
Share: